Poslednji krug Vilijamsa – kraj jedne ere u F1

Trka za VN Italije prošle sedmice obilovala je bizarnim situacijama, a na kraju su se iznenađujuće na vrh podijuma popeli Pjer Gasli i njegov AlphaTauri tim. Ali trkački vikend u Monci donio je pomiješana osjećanja. Prošle sedmice, Kler Vilijams je saopštila da njena porodica nakon 43 godine napušta Formulu 1, što je uslijedilo pošto je nedavno tim prodat američkoj kompaniji Dorilton Capital.

I dok se u nedjelju karirana zastava vijorila na cilju, ona nije označila samo poslednji krug ove trke, već poslednji krug čitave jedne ere u Formuli 1.

Bio je to poslednji krug za poslednjeg nezavisnog konstruktora u Formuli 1. Ovdje ćemo se osvrnuti na istoriju ekipe za koju su nastupali neki od najboljih vozača svih vremena, a koja se po broju osvojenih konstruktorskih titula nalazi na drugom mjestu vječne liste, iza neprikosnovenog Ferarija.

Foto: Formula 1

“Williams Grand Prix Engineering” osnovali su 1977. godine trkački entuzijasta Frenk Vilijams i mladi ambiciozni inženjer Petrik Hed. Te godine su nastupali sa modifikovanim bolidom March, a već naredne godine lansirali su automobil koji je dizajnirao Petrik Hed – FW06. Te godine je u tim stigao australijski vozač Alan Džouns, koji koji donosi i prvi podijum timu na VN SAD, gdje je završio na drugom mjestu, nekih 20 sekundi iza Karlosa Rojtemana u Ferrariju, koji će kasnije takođe voziti za Vilijams.

Do prve pobjede Vilijams je stigao na VN Velike Britanije 1979, kada je njihov novi vozač Klej Ragaconi prošao kroz cilj 25 sekundi prije prvog konkurenta.

Uprkos tome što se takmičio protiv već etabliranih i bogatijih timova, Vilijams je već u svojoj trećoj sezoni u Formuli 1 osvojio titulu konstruktora. Džounsu je u tome na stazi pomogao Rojteman, koji je u ekipu stigao umjesto Ragaconija. Džouns je osvojio naslov u šampionatu vozača, 17 bodova ispred Nelsona Pikea u Brabhamu. On je prvi od sedam vozača ovog tima koji je osvojio šampionsku titulu.

Foto: Formula 1

Tandem Džouns-Rojteman naredne godine donosi Vilijamsu još jednu titulu, a 1982. u bolidu FW08 Džounsa mijenja Keke Rozberg i odmah postaje šampion, na malo čudan način, zabilježivši samo jednu pobjedu te sezone. Vilijams je kao konstruktor te godine osvojio četvrtu poziciju, a Frenk Villijams shvatio da mu za takmičenje na vrhunskom nivou F1 treba podrška nekog od glavnih proizvođača motora kao što su Renault, Honda ili BMW, od kojih bi dobio turboagregat.

Dogovorena je saradnja sa Hondom, koja je u to vrijeme razvijala V6 turbomotor. Ovi motori stižu 1984, ali tek 1985. donose zapaženiji rezultat. Tokom kvalifikacija za VN Velike Britanije na stazi Silverstoun, Rozberg je krug dug 4.719 m prešao za 1:05.591, prosječnom brzinom od 259,005 km/h, što je do tada bio najbrži krug u Formuli 1. Timu se te godine priključio i Najdžel Mensel, a Vilijams dolazi do treće pozicije u šampionatu.

Foto: Formula 1

U martu 1986, Frenk Vilijams se srijeće sa najozbiljnijim izazovom u svom životu. Prilikom povratka sa predsezonskog testiranja na stazi Pol Rikar prema aerodromu u Nici doživio je tešku saobraćajnu nezgodu. Uvidjevši da će u najboljem slučaju ostati paralizovan, ljekari su čak bili konsultovali njegovu suprugu Džini da ga uklone sa aparata, ali ona je insistirala da on ostane na održavanju. Frenk se izvukao, a uprkos odsustvu prvog čovjeka njegov tim je te godine osvojio titulu konstruktora. Osim toga, Najdžel Mensel je za dlaku osvojio titulu u šampionatu vozača. Međutim, na zadnjoj trci sezone u Australiji, pukla je guma na njegovom bolidu, pa je naslov odbranio Alan Prost, uprkos tome što je imao sporiji auto.

Uspjesi su se nastavilii 1987, kada se Frenk ponovo pojavio u boksu. Osvojena je dupla titula, a šampion je bio Nelson Pike. Njegov FW11B je bio jedini Vilijams sa Hondinim agregatom kojim je osvojena titula u prvenstvu vozača.

Vilijams je osvojio 137 bodova, 61 višeod prvog konkurenta Meklarena. Uprkos tom uspjehu, Honda je nakon te sezone okončala partnerstvo sa Vilijamsom i otpočela saradnju sa Meklarenom.

Foto: Formula 1

Prekretnica za Vilijams je bilo uspostavljanje saradnje sa Renoom 1989. godine, kao i dolazak u tim dizajnera Edrijana Njuija 1990. koji je sa Petrikom Hedom činio ubitačan inženjerski tandem, pa je Vilijams postao dominantan. Njihovo prvo remek-djelo bio je  bolid FW14B iz 1992 , sa revolucionarnim sistemom aktivnog oslanjanja. Sa Najdželom Menselom za volanom, Vilijams je te godine osvojio duplu krunu. Još napredniji FW15C iz 1993. je bio isto tako dominantan. Vozači Alan Prost i Dejmon Hil su osvojili sve osim jedne pol pozicije te sezone, a Prost se okitio titulom vozača. Godine 1994. Stigla je još jedna titula konstruktora, ali je ona bil au sjenci pogibije novog Vilijamsovog vozača, legendarnog Ajrtona Sene, koji je stradao u bolidu FW16 na stazi Imola.

Villijams je imao još dvije dominantne sezone u F1 1996. i 1997, kada su Dejmon Hil i Žak Vilnev osvojili titule vozača, a tim osvojio dvije konstruktorske titule. Britanska kraljica je krajem te decenije Frenku dodijelila zvanje viteza (Petrik Hed je 2015. postao Ser). Tako je Vilijams postao drugi najuspješniji tim u F1 svih vremena, a tokom čitavog perioda, bio je u vlasništvu porodice.

Foto: Formula 1

Ipak, nakon 1997. tim nije osvojio ni jednu titulu. Njihovom postepenom padu doprinijelo je mnogo faktora, ali jedan od najznačajnijih bio je prelazak Adrijana Njuija u Meklaren. Iako je od 2000. do 2005. BMW timu obezbijedio najsnažniji motor u F1, tim nije ponovio uspjehe iz osamdesetih I devedesetih godina. Od 2004, Villijams je pobijedio samo na VN Španije 2012.kada je trijumfovao Pastor Maldonado.

Formula 1 je u  novom milenijumu postajala sve skuplji sport, pa je nezavisnim timovima poput Vilijamsa bilo sve teže da opstaju. Bez rezultata, teško je bilo naći i sredstva kojim bi se finansirao razvoj bolida i angažovali bolji vozači.

Ograničenje troškova predviđeno za 2021. će možda da izjednači konkurenciju, ali za Vilijams je to bilo prekasno. Kada svemu tome dodate i krizu sa COVID-19, jedini način za opstanak tima je bila prodaja.

Foto: Formula 1

To je tužna realnost za Vilijams. Kler Vilijams, Frenkova ćerka, koja je postala vršilac dužnosti šefa tima od 2013, svim silama se trudila da tim koji je njen otac osnovao godinu nakon njenog rođenja, zadrži svoj originalni duh, ali to nije bilo izvodljivo. Novi vlasnik je želio da ona ostane na funkciji, ali ona nije željela da radi za nekog drugog i podnijela je ostavku koja je na snagu stupila u ponedjeljak, 7. septembra.

“Uradila sam to jer sam željela da zaštitim nasljeđe moje porodice u ovom sportu,”- kazala je Kler u intervjuu koji je dala Sky Sports-u prije VN Italije. “Uradila sam to jer sam očeva ćerka, i zato što sam osjećala da je to moja dužnost. Sada kada tim nije naš, ne osjećam da bih mogla da uložim istu energiju u njega.”

Za takmičenje je šteta što Kler nije uspjela da zadrži originalni duh tima dok F1 postaje sve više korporativni sport. Vođen novom upravom, uz ograničenje troškova i nova pravila koja su najavljena za 2022, Vilijams bi ponovo mogao da postane konkurentan. Ali taj tim neće biti isti onaj koji su osnovali Ser Frenk i Ser Petrik, i u njega uložili čitav svoj život.

NBA TOP 5: Leteće zakucavanje Tajsa na vrhu liste

Danki prija Bosfor: Novljanka eliminisala šestu nositeljku turnira