Budva će od 16. do 19. aprila ponovo biti regionalni i međunarodni centar sportske nauke, jer se u organizaciji Crnogorske sportske akademije održava 24. međunarodna konferencija pod nazivom „Sports Science, Medicine & Health – Innovations, Achievements, Synergy and Challenges – A Bridge to the Future of Excellence in Sports“.
Riječ je o naučnom skupu koji iz godine u godinu učvršćuje i pojačava svoj međunarodni ugled, okupljajući naučnike, istraživače i sportske stručnjake iz velikog broja država i institucija. Uoči konferencije, profesor Robert C. Šnajder sa američkog univerziteta SUNY Brockport (1835) iz Njujorka govori o značaju ovakvih susreta, izazovima savremenog sporta, ulozi etike u sportskom sistemu i prilikama koje Crna Gora ima u daljem razvoju sporta.
Konferencija u Budvi postaje važno međunarodno mjesto susreta sporta i nauke. Profesore Robert C. Šnajder, dolazite na 24. međunarodnu konferenciju Crnogorske sportske akademije u Budvi. Kako vidite značaj ovog skupa?
Ovakve konferencije imaju posebnu vrijednost jer okupljaju naučnike, nastavnike, istraživače i stručnjake iz različitih oblasti sporta na jednom mjestu. Kada imate skup koji povezuje sportske nauke, medicinu, zdravlje, obrazovanje i praksu, onda govorimo o ozbiljnoj platformi za razmjenu ideja koje mogu imati dugoročan uticaj. Izuzetno je važno kada takav događaj prerasta regionalne okvire i postaje prostor međunarodne saradnje i zajedničkog promišljanja budućnosti sporta.
Organizatori najavljuju, a prema prijavljenim radovima i imenima istraživača, destinacija sa kojih dolaze , da će ovogodišnja konferencija po obimu i kvalitetu nadmašiti sve prethodne. Koliko je to važno za međunarodnu sportsku i akademsku zajednicu?
To je veoma važan signal. Kada jedna konferencija bilježi rast broja prijavljenih radova, autora i institucija, to pokazuje da postoji povjerenje u njen akademski kvalitet i relevantnost tema kojima se bavi. Takav razvoj govori da Budva i Crna Gora , ove godine , postaju prepoznatljivo mjesto susreta nauke i sporta. To nije važno samo za organizatore, već i za širu akademsku zajednicu, jer potvrđuje da se ovdje gradi ozbiljan međunarodni forum za promišljanje ključnih izazova savremenog sporta.
Ovogodišnja tema konferencije stavlja akcenat na inovacije, postignuća, sinergiju i izazove. Koliko je danas važan upravo taj interdisciplinarni pristup?
On je suštinski važan. Danas sport više ne možemo posmatrati samo kroz rezultat, trening ili takmičenje. Sport je istovremeno pitanje zdravlja, obrazovanja, upravljanja, etike, društvene odgovornosti i razvoja zajednice. Ako želimo izvrsnost u sportu, ona mora biti zasnovana na saradnji između nauke, medicine, obrazovnih institucija i sportskih organizacija. Zato su konferencije koje promovišu interdisciplinarni pristup posebno važne za budućnost sporta i njegovu dalju progresiju.
Šta očekujete od svog učešća u Budvi?
Prije svega, očekujem kvalitetan dijalog. Uvijek mi je dragocjeno kada imam priliku da razgovaram sa kolegama iz različitih zemalja i različitih sportskih sistema. Moj interes je posebno usmjeren ka tome kako obrazovanje u sportskom menadžmentu može ostati relevantno u vremenu kada se sportska industrija ubrzano mijenja. Vjerujem da će Budva biti odlično mjesto za razmjenu iskustava o tome kako da obrazujemo stručnjake koji će odgovoriti na potrebe savremenog sporta.
Bez etike sport gubi vjerodostojnost
U Vašem naučnom opusu posebno mjesto imaju etika sporta i moralno upravljanje sportskim organizacijama. Zašto su te teme danas toliko važne?
Zato što sport ima ogroman uticaj na ljude, posebno na mlade. Sport može da gradi karakter, zajedništvo i odgovornost, ali isto tako može da proizvede ozbiljne probleme ukoliko se izgubi moralna orijentacija. Kada govorimo o etici sporta, ne govorimo samo o velikim skandalima, već i o svakodnevnim odlukama: kako se postupa prema sportistima, kako se donose odluke u klubovima i savezima, kako se upravlja pritiskom rezultata i kako se tretiraju pitanja jednakosti i poštovanja. Moralno upravljanje nije dodatak sportu – ono je osnova njegove vjerodostojnosti. To planetarni postulat sporta.
Često govorite o potrebi da se sportski menadžment prilagodi stvarnim potrebama sportske industrije. Šta to konkretno znači?
To znači da obrazovanje ne smije da zaostaje za praksom. Sportska industrija se danas razvija u mnogo pravaca – od profesionalnog i školskog sporta do rekreacije, marketinga, organizacije događaja i digitalnih sadržaja. Zato studijski programi moraju da pripreme studente ne samo za jedno usko zanimanje, već za širok spektar poslova i izazova. Dobar model je onaj koji kombinuje snažnu osnovu iz sportskog menadžmenta sa mogućnošću da studenti razviju specifična znanja prema sopstvenim interesovanjima i potrebama tržišta.
U radovima istraživača pominje se ideja nastavnog plana koji može da traje uprkos promjenama u privredi i društvu. Kako to postići?
Ključ je u ravnoteži. Potrebno je imati temeljne predmete koji su trajno važni – upravljanje, etika, organizaciono ponašanje, komunikacija, istraživanje, liderstvo, finansije i pravo u sportu – ali istovremeno ostaviti prostor za fleksibilnost i specijalizaciju. Na taj način studenti dobijaju znanja koja su primjenjiva u različitim sektorima sporta, dok kroz praksu, terenska iskustva i međunarodnu mobilnost mogu da razviju profil koji odgovara njihovim profesionalnim ciljevima. Ne treba mijenjati cijeli kurikulum svaki put kada se pojavi novi trend; potrebno je graditi program koji ima čvrstu osnovu i dovoljno širine da odgovori na promjene.
U Vašoj knjizi o etici sporta bavite se konkretnim dilemama. Šta danas vidite kao najveće izazove?
Izazovi su brojni i veoma složeni. Tu su pitanja dopinga i različitih oblika unapređenja performansi, nasilja u sportu, rasne i rodne diskriminacije, uticaja roditelja u omladinskom sportu, etičkih dilema u vezi sa digitalnim i onlajn okruženjem, kao i pritiska rezultata koji ponekad potiskuje dobrobit sportiste. Moj stav je da sport ne smije gubiti svoj takmičarski duh, ali isto tako mora zadržati moralni integritet. To znači da uspjeh ne smije biti važniji od čovjeka.
Koliko je važno da se etika u sportu ne izučava samo teorijski, već i praktično?
Izuzetno je važno. Etičko odlučivanje se uči kroz konkretne situacije. Zato sam uvijek insistirao na studijama slučaja, praktičnim dilemama i modelima donošenja odluka. Ljudi u sportu moraju biti spremni da u realnom vremenu prepoznaju problem, odmjere posljedice i postupe odgovorno. Etika nije apstraktna disciplina; ona je svakodnevni alat za dobro upravljanje i kvalitetno vođenje ljudi i organizacija.
Crna Gora ima sportski identitet i prostor za dalji iskorak
Kako Vaši stavovi o etici, menadžmentu i obrazovanju mogu da se primijene u kontekstu Crne Gore?
Crna Gora ima veoma zanimljiv i specifičan sportski kontekst. To je država sa snažnim sportskim identitetom, velikom strašću prema sportu i, u odnosu na veličinu zemlje, vidljivim međunarodnim rezultatima u više disciplina. Upravo zato je važno da se sportski razvoj prati i odgovarajućim razvojem sportskog upravljanja, obrazovanja kadrova i institucionalne kulture. U manjim sistemima često postoji prednost brže komunikacije i lakše saradnje između akademske zajednice, sportskih saveza i državnih institucija. Ako se ta prednost dobro iskoristi, moguće je graditi veoma efikasan i moderan sportski sistem.
Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo da bude jedan od prioriteta za Crnu Goru u narednom periodu?
Jedan od prioriteta svakako bi trebalo da bude razvoj kadrova. Kvalitet sportskog sistema ne zavisi samo od talenata na terenu, već i od kvaliteta ljudi koji planiraju, vode, organizuju i obrazuju. To podrazumijeva ulaganje u studijske programe, stručna usavršavanja, međunarodnu saradnju i povezivanje obrazovanja sa stvarnim potrebama sportskog sektora. Kada imate obrazovane i etički odgovorne ljude u sportskim strukturama, tada stvarate uslove za održiv napredak. Naravno , uz uslove za trening i takmičenje što se podrazumijeva.
Koliko su za malu zemlju poput Crne Gore važni međunarodni skupovi kakav je ovaj u Budvi?
Veoma su važni, možda čak i više nego za velike sisteme. Ovakvi skupovi omogućavaju da se znanje ne uvozi pasivno, već da Crna Gora postane aktivan učesnik u međunarodnoj razmjeni ideja. To je prilika da domaći stručnjaci predstave svoj rad, da studenti vide kako izgleda savremena naučna i profesionalna komunikacija, ali i da se razvijaju nova partnerstva. Konferencija u Budvi može imati i širi značaj: akademski, stručni, reputacioni, pa čak i razvojni, jer povezuje sport, nauku i međunarodnu vidljivost zemlje.
Kao ljudi odavde, naučeni smo da je Crna Gora prepoznata po sportskom talentu i snažnoj sportskoj tradiciji. Kakav je Vaš stav o tome i šta je potrebno da bi se taj potencijal još bolje sistemski valorizovao?
Prepoznat je talenat sportista iz Crne Gore i u međunarodnoj sportskoj zajednici. Potrebno je uskladiti talenat sa strukturom. To znači da prirodni sportski potencijal treba podržati kvalitetnim obrazovanjem, jasnim razvojnim strategijama, etičkim upravljanjem i dugoročnim planiranjem. Uspjeh ne bi trebalo da zavisi isključivo od pojedinačnih generacija ili izuzetnih pojedinaca, već od sistema koji može kontinuirano da proizvodi kvalitet – i na terenu i u upravljanju sportom. Kada spojite tradiciju, znanje, međunarodnu saradnju i jasne standarde upravljanja, dobijate veoma snažnu osnovu za napredak.
Kakvu poruku biste pred dolazak u Crnu Goru poslali učesnicima konferencije i sportskoj javnosti u Crnoj Gori?
Moja poruka je da sport treba posmatrati kao prostor izvrsnosti, ali i odgovornosti. Nauka, obrazovanje i praksa moraju djelovati zajedno. Konferencije poput ove Montenegrin Sports Academy u Budvi pokazuju da postoji snažna volja da se sport razvija na ozbiljan, međunarodno relevantan i etički utemeljen način. To je veoma ohrabrujuće. Vjerujem da Crna Gora ima sve preduslove da nastavi da jača svoju ulogu u regionalnom i evropskom sportskom prostoru. Moje iskustvo u radu Montenegrin Sports Academy je fascinantno koliko tu ima ideja i posvećenosti daljem razvoju sporta.
OKVIR
O čemu će prof. dr Robert C. Šnajder govoriti na Konferenciji u Budvi
Profesor Robert C. Šnajder održaće plenarno predavanje pod naslovom „Using Sport Management to Support Human Needs as Artificial Intelligence Advances“, u kojem će govoriti o tome kako ubrzani razvoj vještačke inteligencije mijenja svakodnevni život, obrazovanje i sport, ali i otvara pitanje da li tehnologija potiskuje iskustva koja su čovjeku neophodna za lični razvoj. Polazeći od ideje da se temeljne ljudske potrebe ne ostvaruju samo rezultatom, već i kroz stvarno iskustvo, lični napor i autonomiju, Schneider će posebno ukazati na rizik pretjeranog oslanjanja na AI.
U fokusu njegovog izlaganja biće i uloga visokog obrazovanja, posebno sportskog menadžmenta, u očuvanju praktičnog, iskustvenog učenja i razvoja samostalnosti kod mladih ljudi.
Kako najavljuje, govoriće o tri ključna pravca djelovanja: sprečavanju prekomjerne zavisnosti od vještačke inteligencije, jačanju iskustvenog učenja u obrazovanju i povećanju sportskih iskustava unutar zajednice. Centralna poruka njegovog predavanja jeste da sport, obrazovanje i neposredno ljudsko iskustvo moraju ostati važan oslonac u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja.
