Piše: mr Stela Burzanović
prof. psihologije i psihoterapeutkinja
Mogli smo već u prethodnih par dana pročitati izvještaj EK da ˝Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa višestrukim i unakrsnim oblicima diskriminacije, a rodno zasnovano nasilje je rašireno i pogađa žene u različitim sferama života, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu.¨ Potrebno je djelovati i u oblasti opštih preventivnih mjera i obuke stručnih radnika. Moramo otvoreno razgovarati I podizati sve na veći nivo I raditi na njegovom suzbijanju, holistički.
E sad, kad prebacimo to sve I na sport, nažalost I u sportu je postalo uobičajeno da se neprijateljska i agresivna ponašanja nazivaju nasiljem, U korišćenju termina agresivnosti i nasilja u sportu vlada prilična konfuzija, jer se oni najčešće upotrebljavaju kao sinonimi. Agresija je svaka reakcija, verbalna ili fizička koja je sa namjerom da se uradi šteta drugom.
Nasilje u sportu postoji otkad postoji i sport. Radi se o višedimenzionalnom fenomenu koji ima različite pojavne oblike. Aspekti nasilja u sportu: nasilje gomile, nasilje među sportistima, seksualno nasilje u sportu, nasilje mas-medija, mobing nad sportistima, nasilje povodom sporta i kombinaciji više navedenih pojavnih oblika.
Samim tim, danas nekako djeluje da sport sve više ide u pravcu neprijateljstva, protivnik se ne doživljava kao konkurent već kao neprijtelj koji se mora uništiti… To nam govori da svi holistički moraju pristupati sportu kao jednoj zdravoj konkurenciji, timskom duhu, fer borbi, što upravo je sve to I draž samog sporta I samo dobrim trudom I radom I saradljivošću se može ići ka velikim ciljevima.
Nasilje ne podrazumijeva samo fizičko povređivanje. Iako psihičko nasilje ne ostavlja modrice i ožiljke, ono ostavlja posljedice na mentalno zdravlje i blagostanje. Depresija, anksioznost, … su neka od stanja kroz koja prolaze ličnosti koje su iskusile ili trpe nasilje, emocionalno zlostavljanje. Psihološkim nasiljem nasilnici urušavaju nezavisnost i samopouzdanje sa ciljem da održe moć i kontrolu. Fizičko nasilje obično uključuje i različite vidove psihološkog zlostavljanja. U osnovi psihološkog nasilja je verbalno zlostavljanje.
Vrste emocionalnog i psihološkog nasilja su: poređenje sa drugima i urušavanje samopouzdanja, ponižavanje i omalovažavanje pred drugima, kritikovanje inteligencije, izgleda, sposobnosti, zlovolja i optuživanje za sopstvene neuspjehe i nezadovoljstvo, vikanje, vrijeđanje i psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, ucjene, strah da pričate o onome što se događa i kako se osjećate, kontrolisanje npr. kada odlazite, a kada se vraćate kući, …
Opet-moramo otvoreno govoriti o bilo kojim vidovima nasilja, nema nikakvog opravdanja za bilo koji vid nasilja, diskriminaciju, suzbijanje , potiskivanje,… svi smo drugačiji I posebni. Upravo je ključno asertivno ponašanje koje se zasniva na: samopoštovanju I poštovanju drugih.
(Mišljenja i stavovi kolumnista nisu nužno stavovi redakcije Sportski.me).
