˝Šampioni se ne stvaraju u teretanama. Šampioni se stvaraju od nečega što imaju duboko u sebi- želju viziju san.˝ – Muhamed Ali
Pričamo od početka koliko je važan sport za sve ljude, fizička aktivnost, fizička spremnost, zdrava borba,… Ne kaže se tek onako u zdravom tijelu- redovna fizička aktivnost, spremnost, sport- je zdrav duh. A pod tim mislimo i samu psihičku spremnost, zdrav rivalitet, zdrava I fer borba sa poštovanjem medjusobnim I timskim duhom.
A ključno u borbi protiv nasilja, nasilničkih ponašanja i odnosa u sportu kako smo do sad rekli jeste asertivna komunikacija, asertivno ponašanje koje se upravo zasniva na: samopoštovanju I poštovanju drugih.
Asertivno ponašanje u sportu podrazumijueva odlučnu, snažnu igru u kojoj igrači koriste legalna sredstva da bi došli do cilja. Jer nismo asertivni ako naučimo da koristimo svoja prava , a zaboravimo i da uvažimo tuđa. Zbog toga je asertivnost nesumnjivo suštinska komponenta sportskog uspjeha
Sport bi prije svega, trebao da bude igra čiji je cilj razvoj potencijala pojedinca i stvaranje zrelih i samoaktualizovanih ličnosti koje nemaju potrebu za nasilnim ponašanjem.
Sport je mjesto gdje sa jedne strane sportisti sa svojim znanjem i vještinama znaju da uzrokuju pozitivna emocionalna iskusta, doživljaj, oduševljenje i radost. Samim tim sport omogućuje da ljudi zaborave bar na tren na svoje egzistencionalne i socijalne probleme.
Medjutim, nažalost danas sport sve više i više ide u pravcu neprijateljstva, protivnk se ne doživljava kao konkurent već kao neprijtelj koji se mora uništiti.
Nasilje u sportu postoji otkad postoji i sport. Radi se o višedimenzionalnom fenomenu koji ima različite pojavne oblike. Aspekti nasilja u sportu: nasilje gomile, nasilje među sportistima, seksualno nasilje u sportu, nasilje mas-medija, mobing nad sportistima, nasilje povodom sporta i kombinaciji više navedenih pojavnih oblika.
˝Nasilje gomile je vidljivo, posljedice takođe. Medijska pokrivenost ovih događaja je velika.
Nasilje među sportistima- radi se o nasilju koje podrazumijeva nedozvoljeni fizički kontakt. To je relativno čest oblik nasilja, posebno u kolektivnim sportovima.
Seksualno nasilje u sportu nad mlađim igračima od strane trenera ili nadređenih. Ovdje se posebno misli na problem seksualnog nasilja prema djeci i omladini u kolektivnim sportovima.
Nasilje mas – medija implicira nekorektno i neprofesionalno izvještavanje.
A kada govorimo o mobingu od strane trenera ili uprave kluba, te sportskog tima prema pojedincu, ili je riječ o mobingu nad trenerima od strane uprave ili tima. Mobing definiše kao neprijateljski ili neetički vid komunikacije koji potiče od jedne ili više osoba, sistematski je usmjeren protiv pojedinca koji se, zbog toga, nalazi u bespomoćnoj i nezaštićenoj poziciji.˝
Piše: mr Stela Burzanović,
magistar poslovne psihologije
profesor psihologije
porodični terapeut
trener EIQ i HR
