mr Stela Burzanović
profesorica psihologije i psihoterapeutkinja
Talenat pobjeđuje na utakmicama, ali timski rad i inteligencija osvajaju šampionate, mogli smo čuti od vrhunskih sportista. I ovo nam samo govori koliko pogled na sebe, svoju stabilnost, savjesnost i rad na svom ego je ključan u životu, kako u svakodnevnom, porodičnom, poslovnom, tako i u sportskom.
Osnivač psihoanalize Sigmund Frojd rekao je da psihički život nalik ledenom brijegu koji plovi morem. Mali dio brijega viri iznad površine, a ogromna masa se nalazi pod vodom. Isto tako, od psihičkih procesa samo je neznatan dio svjestan, a ogroman dio pripada oblasti nesvjesnoga.
Tu se nalaze potisnute želje, ideje, predstave. Ovaj nesvjesni dio psihičkog života upravlja ponašanjem čoveka. Povezujući sa današnjom temom, u prethodnim tekstovima smo pričali i pomenuli čuvenu ˝santu leda˝ koja sve ovo objašnjava:
Prema učenju Frojda strukturu ličnosti čine tri sloja:
- ID (ono)
- EGO (ja) i
- SUPEREGO (moral, savjest).
- ID je nesvjesni dio ličnosti i zahtijeva oko 2/3 psihičkih procesa, stanja i ponašanja.
-U njemu su smješteni instinkti života: seks, glad, žed i instinkti smrti.
-Cjelokupna aktivnost je usmjerena ka zadovoljavanju instinkata.
- EGO (ja) predstavlja svjesni dio ličnosti.
-Ovaj sloj ličnosti upoznaje spoljni fizički i socijalni svijet na osnovu racionalnih podataka koje prikuplja putem opažanja, pamćenja i mišljenja.
-Za razliku od id-a, ego se u ponašanju rukovodi principom realnosti.
-Ego odgađa zadovoljenje, bira prihvatljive situacije i prilagođava instinkte realnim uslovima spoljnje sredine.
- SUPEREGO (moral, savjest).
- Sačinjavaju ga moralni principi, norme, moralni propisi. To je onaj dio ličnosti koji je proizvod življenja u određenoj društvenoj sredini.
Upravljanje egom je ključno za vrhunske rezultate.
U sportu, ego igra ključnu ulogu u definisanju motivacije i pristupa takmičenju. Može biti pokretač uspjeha i samopouzdanja, ali i izvor velikih pritisaka.
Samo uvijek u kvalitetnom balansu i kvalitetnom ličnom radu, jako je važno posebno i u sportu da smo orijentisani i na zadatak, jer tada je fokus na ličnom usavršavanju, učenju i savladavanju izazova. Uspjeh se mjeri sopstvenim napretkom. Dok nasuprot tome imamo ego orijentaciju kojoj je fokus na dokazivanju nadmoći i pobjedi nad drugima.
Na osnovu svega ovoga mogu se brzo vidjeti odnose kako na svom ličnom rastu tako i odnose sa igračima, timovima,… gdje se prepoznaju pozitivni aspekti upravljanja egom: koji nas vode ka naprijed i podstiču takmičarski duh i želju za pomjeranjem granica. Pomažu sportistima da održe samopouzdanje pod pritiskom.
Dok negativno ˝vođenje svog ega˝može dovesti do zanemarivanja timske igre ukoliko je pojedinac fokusiran samo na sebe, kao i neprihvatanje konstruktivnih kritika i vrijednost vezuje samo za pobjede…
A kako smo na početku rekli glavne vrijednosti se grade kroz pozitivne aspekte, takmičarski duh i željom ka naprijed. Ili kako je jedan bivši šampion u sportu rekao: ˝Sportsko ponašanje je kada tip odšeta sa terena, a ne možeš reći da li je pobijedio ili izgubio˝ …
